Vitamin D je steroidni hormon koji pripada grupi liposolubilnih vitamina. Njegova uloga u ljudskom organizmu je dalekosežna: od regulacije krvnog pritiska i rasta ćelija, preko zdravlja kostiju i balansa kalcijuma, pa sve do precizne regulacije imunskih procesa. Verovali ili ne, aktivni vitamin D kontroliše više od 900 gena u našem telu.
Tiha epidemija deficita
Dok je u Americi čak 70% populacije deficitarno, u Srbiji nemamo zvanične podatke jer se istraživanja ne sprovode sistematski. Najveći rizik od deficita imaju:
-
Osobe tamne puti: Melanin deluje kao prirodni SPF i blokira sintezu.
-
Gojazne osobe, pušači i stariji ljudi.
-
Osobe sa genetskim varijacijama i oni koji ne izlažu kožu suncu.
Kako nastaje Vitamin D?
Za proizvodnju su neophodni UVB zraci i toplota. Epidermalni sloj kože, koji funkcioniše kao endokrini organ, reaguje na UVB zrake, nakon čega se ključne konverzije dešavaju u jetri i bubrezima. Upravo zato osobe sa hroničnim bolestima ovih organa često pate od deficita.
Na inaktivaciju vitamina D utiču i:
-
Bolesti: Celijakija i stanja nakon bajpasa želuca.
-
Lekovi: Nifedipin (za pritisak), spironolakton, kao i antibiotici klotrimazol i rifamicin.
Sunce kao glavni izvor
Iako se nalazi u masnoj ribi i pečurkama, te količine su nedovoljne. Glavni izvor ostaje UVB zračenje, koje je najjače u junu i julu, a najslabije u decembru i januaru. Vitamin D se akumulira leti, a rezerve (čiji je poluživot 1 do 2 meseca) koristimo zimi.
Starenje drastično menja ovaj proces. Osobe preko 70 godina proizvode svega 25% vitamina D u odnosu na mlade u dvadesetim godinama, zbog čega je dve trećine starije populacije u ozbiljnom deficitu.
Pravila izlaganja suncu
Samo šetnja sa pokrivenim rukama i nogama uz SPF na licu nije dovoljna. Da bi se vitamin D sintetisao, neophodno je:
-
Površina kože: Izlaganje ruku i nogu (šorc i majica bez rukava).
-
Vreme: Najmanje 30 minuta, 3–4 puta nedeljno.
-
Termin: Najveći intenzitet UVB zraka je između 10h i 16h.
-
Faktori: Što ste dalje od ekvatora i što vam je put tamnija, izlaganje mora biti duže. Na većoj nadmorskoj visini, vreme izlaganja se skraćuje.
Napomena: Čak i ako koristite suplemente, i dalje je neophodno da izlažete kožu direktnim UVB zracima.
Referentne vrednosti i kontrola
Status vitamina D treba redovno kontrolisati putem analize krvi:
-
Insuficijencija: 25–75 nmol/L.
-
Normalne vrednosti: 75–250 nmol/L.
-
Toksične vrednosti: Preko 250 nmol/L (kod nekih grupa neželjeni efekti počinju već od 150 nmol/L).
Nutrijenti i biohemijski markeri
-
UVB zračenje: Ključni pokretač sinteze u koži.
-
Melanin: Pigment koji štiti od sunca, ali direktno smanjuje efikasnost proizvodnje vitamina D.
-
Kalcijum i Fosfor:
-
Napomena Vitamin D je neophodan za njihovu apsorpciju; bez njega, telo ne može održavati mineralnu gustinu kostiju, što vodi ka osteoporozi.
-
-
Hlor i Magnezijum:
-
Napomena Magnezijum je neophodan kofaktor za enzime koji konvertuju vitamin D u njegov aktivni oblik. Bez dovoljno magnezijuma, vitamin D ostaje neaktivan.
-
-
25-hidroksi vitamin D (25(OH)D):
-
Napomena Glavni marker koji se meri u krvi za procenu statusa rezerva vitamina D u organizmu.
-