U studiji iz 2019. godine analizirane su razlike u funkcionisanju prefrontalnog korteksa kod muškaraca i žena pod stresom. Rezultat je bio jasan: kod žena se povećava aktivnost mreža koje paralelno obrađuju podatke, dok se kod muškaraca aktivnost usmerava na uži, selektivniji tok informacija.
Magnetna funkcionalna snimanja pokazala su:
1. Aktivnost dorsolateralnog prefrontalnog korteksa ostaje viša kod žena.
To znači da se održava analiza više informacija istovremeno — konteksta, rizika, mogućih posledica. Kod muškaraca se u istoj situaciji aktivnost ovog regiona smanjuje, što dovodi do bržeg, ali užeg odlučivanja.
2. Povezanost između amigdale i prefrontalnog korteksa kod žena ostaje jača.
U praksi, mozak preciznije registruje nijanse i napetosti u okruženju, kao informaciju koju onda uključuje u donošenje odluke.
3. Žene razmatraju veći broj alternativnih ishoda pri istom nivou stresa.
Ovo nije teorijska pretpostavka: zabeleženo je u protocima signala između ventromedijalnog i dorsolateralnog prefrontalnog korteksa.
1. Smanjiti broj istovremenih zahteva.
Prefrontalni korteks žena pod stresom ne filtrira informacije automatski.
Ako dobije pet zadataka — obrađuje svih pet.
Zaključak:
birati jedan zadatak i završiti ga do kraja, bez otvaranja novih.
2. Pauze između aktivnosti
Kada je prefrontalni korteks preopterećen, čak i pauza od 60–90 sekundi vraća organizaciju signala i smanjuje osećaj zasićenosti. Uvedite kratke tehničke pauze između zadataka (npr. stani, udahni, promeni prostoriju).
3. U periodima visokog stresa treba eliminisati sve „nebitne mikro-zadatke“.
Studija pokazuje da ženski mozak obrađuje i sekundarne signale.
Ako postoji niz malih zahteva (poruke, mikro-obaveze, sitna logistika), mozak ih računa kao ozbiljne ulaze. Privremeno ukloniti nehitne zahteve: ignorisati sitne poruke, odložiti male odluke, skloniti distrakcije.
4. Vizuelna i radna higijena direktno olakšavaju rad prefrontalnog korteksa.
Radni sto čist, telefon dalje od pogleda, jedan otvoren tab.
5. Najefikasnija strategija je „zatvoreni započeti zadaci“.
Mozak bolje funkcioniše kada zna: počelo — radi se — završeno. Svaki zadatak se radi do tačke jasnog završetka (ne prelazi se, ne skače se).
Sex Differences in Stress-Induced Prefrontal Cortex Dysfunction” — Biological Psychiatry, 2019